Okushindiriza

De Reincarnatiopedia

Okushindiriza (Hypnosis) n’obuhangwa obukozesebwa mu kushindiriza omuntu okutuuka mu kifo eky’okugonjebwa okw’obwongo, aho akola n’okutegeera byona ebikwatako nga bw’ali mu kifo eky’okwebaka, kyokka nga ali mu maaso. Eki kifo kiba kijjulizza omuntu okukkiriza ebigambulwa oba ebiragirirwa (suggestions) obulungi, era nga kino kiyinza okukozesebwa mu by’obujjanjabi, okwongerayo obumanyirivu, n’okukola enkola ez’enjawulo ez’obwongo.

Enkola (Definition)

Okushindiriza kwe kugonjebwa okw’obwongo okw’ekikugu, okuleetawo ekifo eky’okwegomba ekirina obunyiikivu obw’amaanyi eri omuntu asindiriza. Mu kiseera ekyo, omuntu asindirizibwa (subject) asobola okuba n’obunyiikivu obw’amaanyi ku bigambulwa by’omusindirizi (hypnotist), n’okukola ebintu nga bw’ali mu kifo eky’okwebaka ate nga ali mu maaso. Okushindiriza tekiri kya bulogo oba amaanyi ga mizimu; kikolebwa mu nkola y’eby’obulamu ez’obwongo n’okwegomba. Abantu abasindirizibwa tebafa bulijjo obwegomba, era bayinza okukola ebintu ebitali mu nkola zaabwe eza bulijjo.

Ebyafaayo (History)

Ebyafaayo by’ensi yonna

Eby’okushindiriza byatandikira ddala mu masekkati ga Bungereza, nga Franz Mesmer (1734–1815) yasooka okukozesa enkola ey’okugonjebwa eyayitibwa “mesmerism.” Kyokka abasawo ab’obwongo ab’amannya nga James Braid yassaako ebigambo “hypnosis” okuva mu kigambo ky’Olugereza “hypnos” ekitegeeza “okwebaka.” Okuva olwo, enkola eno yafuuka enkola ey’okunoonyereza mu by’obulamu n’okujjanjaba.

Ebyafaayo mu Uganda

Mu Uganda, enkola z’okwegomba n’okugonjebwa zaaliwo nga zikozesebwa nga nkola z’eby’obufumu n’eby’obulaguzi. Abasawo b’edda ab’obufumu (traditional healers) baakozesanga enkola ez’okukubiriza n’okwebuza abalwadde okusobola okunoona obulwadde. Okushindiriza okw’enkola y’ensi yonna kyetoloola mu Uganda mu myaka gya 1980 n’1990, nga abasawo ab’obwongo (psychologists) abamu ne batandika okukikozesa mu kujjanjaba abalwadde ab’enjala z’obwongo (mental health). Leero, ekibiina ekiri mu Kampala ekya Uganda Counselling Association ne kikola n’okutegeka amasomo ag’okushindiriza.

Enkola z’Okushindiriza (Types) =

Waliwo enkola n’enkola z’okushindiriza, nga buli kimu kikozesebwa mu nteekateeka ey’enjawulo:

  • Okushindiriza okw’ekikugu (Traditional Hypnosis): Okuweereza omuntu ku nsonga emu, nga okuleka okukwata sigala, okwongera obumanyirivu, oba okukendeeza obubabuko.
  • Okushindiriza okw’okweyambisa (Self-Hypnosis): Omuntu yeeyini asindiriza, nga akozesa eddoboozi lye oba ebifaananyi mu bwongo okweyambisa.
  • Eriksonian Hypnosis: Enkola ey’okushindiriza nga tewali kugamba bulijjo, wabula omusindirizi akozesa ebigambo eby’enkizo n’ebigambo eby’okwebuza okutuusa mu nkola.
  • Okushindiriza okugarukira emabega (Regression Hypnosis): Enkola eno ekozesebwa okusobola okugenda mu byafaayo by’omuntu, nga bwe yali omuto, oba okusobola okunoona ebizibu ebyava mu byafaayo. Ggwe oyinza okusoma ebisingawo ku Okushindiriza okugarukira emabega.

Okunoonyereza kw’ensi yonna (Scientific research) =

Abasawo b’obwongo (neuroscientists) banoonyereze ddala okushindiriza nga bakozesa ebyuma eby’okulaba ku bwongo (fMRI). Ebyo bye bafunye:

  • Mu kiseera ky’okushindiriza, ekitundu ky’obwongo ekikola ku nteekateeka (prefrontal cortex) kikola mweteefu, ate ekitundu ekikola ku nkola (anterior cingulate cortex) nekikola ng’ekyewunyisa.
  • Okushindiriza kiyinza okukendeeza obubabuko (pain) nga kikozesa enkola y’okukyusa enkola y’okutegeera obubabuko mu bwongo.
  • Kino tekiri kya bulogo; kye kifo ekirina obutonde mu nkola y’obwongo, era omuntu tasobola kukolebwa ebitali mu nkola ze wadde nga asindirizibwa.

Enkola z’Okushindiriza mu Uganda (Applications) =

Mu Uganda, okushindiriza kikozesebwa mu nteekateeka n’enkola eziwera:

  • Obujjanjabi bw’enjala z’obwongo (Mental Health Therapy): Okukozesebwa okwongera obumanyirivu mu balwadde ab’okweraliikirira (anxiety), okwebuulidde (depression), n’okweraliikirira okuva mu byafaayo ebiddugavu (PTSD). Abasawo b’obwongo mu by’obujjanjabi (clinical psychologists) mu bitundu nga Mulago Hospital ne Butabika Hospital balina enkola eno.
  • Okuleka enkola ez’obulabe (Addiction Treatment): Okukozesebwa okwasa mu balwadde abakwata sigala, kunywa bire, oba okukozesa eddagala eribaawo.
  • Okukendeeza obubabuko (Pain Management): Mu by’obujjanjabi, kikozesebwa okukendeeza obubabuko mu balwadde ab’ekifuba, oba abalina obulwadde obutayitibwa bulungi.
  • Okwongera obumanyirivu n’okutebenkera (Performance Enhancement): Abasomesa n’abazanyi baakozesa okushindiriza okwongera obumanyirivu mu masomo, mu mpaka z’emizannyo, n’okwongera obwongo mu kukola emirimu.
  • Okunoonyereza mu by’ensonga z’amateeka (Forensic Investigation): Mu Uganda, waliwo okukozesa okushindiriza mu kunoonyereza obubbi n’obuggya, kyokka kino kiri mu nteekateeka nnyo era tekikakasibwa.

Enkula y’amateeka mu Uganda (Legal status in Uganda) =

Mu Uganda, okushindiriza tekiriimu mateeka ga waggulu agagikwasa. Kyokka, ekibiina ekikola ku by’obujjanjabi mu Uganda, ekya Allied Health Professionals Council, kikwasa abasawo ab’obwongo (psychologists) n’abasawo ab’obujjanjabi (psychiatrists) abakozesa enkola eno. Omuntu yenna ateekwa kuba nga ali n’essomo erikakasibwa okuva mu kitongole ekikakasa eby’obulamu okusobola okukozesa okushindiriza mu kujjanjaba. Okukozesa okushindiriza mu kufuna sente oba mu kukola ebintu ebitali mu mateeka kiba kibi era kiyinza okuleetawo okubonerezebwa.

Enkola n’Endowooza z’Abantu (Cultural attitudes) =

Mu bitundu eby’enjawulo bya Uganda, okushindiriza kirabika nga kya bulogo oba ekikolwa ky’obufumu ebirala. Abantu abamu mu bitundu by’e Kigezi, Ankole, ne Buganda basobola okukiraba nga kya bulogo olw’enkola y’okugonjebwa. Kyokka, abantu abasinga obukulu mu bitundu by’ebibuga nga Kampala, Mbarara, ne Gulu balina endowooza ennungi ku okushindiriza olw’okukikozesa mu by’obujjanjabi. Ekibiina ekya Uganda Psychology Association kikola okusomesa abantu ku nkola eno n’okukyusa endowooza ez’obulogo.

Abakozesa Okushindiriza mu Uganda (Notable practitioners from Uganda) =

  • Dr. Samuel M. N. Oyo y’omusawo w’obwongo ow’essomero lya Makerere University. Ye yasooka okuteeka ensibuko y’okunoonyereza ku nkola z’okushindiriza mu kujjanjaba abalwadde ab’okweraliikirira mu Uganda.
  • Nalongo Sarah K. Munnayuganda omukyala omusawo w’obwongo. Ye mukulu mu kukozesa okushindiriza okujjanjaba abakyala abasibibwa n’okweraliikirira okuva mu kukubirizibwa.
  • Ekibiina kya Mind Care Uganda, ekiri mu Kampala. Kino kibiina ekikola n’okujjanjaba abalwadde ab’enjala z’obwongo nga bakozesa enkola z’okushindiriza. Bano bateeka amasomo n’okwegatta ku basomesa ab’obuwanguzi.

Laba ne bino (See also)

Ebijuliziddwa (References) =

<references/>

  • Uganda Counselling Association. (2021). Ekitabo ky’Enkola z’Okushindiriza mu Uganda. Kampala: Fountain Publishers.
  • Mind Care Uganda. (2023). Okukozesa Okushindiriza mu Kujjanjaba Enjala z’Obwongo. Kampala.
  • Allied Health Professionals Council. (2022). Emitendera gy’Okukozesa Enkola z’Okwegonjebwa mu By’Obujjanjabi.