Okukubiriza

De Reincarnatiopedia

Okukubiriza (Hypnosis) oba Okukubiriza omuntu kihandikirwe nk’engeri y’okukozesa obwongo (mind) okukola emirimu egy’okweyongerayo. Mu kukubiriza, omuntu asigala mu kifo eky’okweyongera okutegeera, okukkiriza, n’okutegeera ebigambo by’omukubiriza (hypnotist). Kino tekiba kuba obusinzi, wabula kuba omukkiriza agenda mu maaso n’okutegeera ebintu byona. Okukubiriza tekiba kukozesebwa okukola ebintu omuntu tayagala, wabula kuba omukkiriza agenda mu maaso n’okukkiriza ebigambo by’omukubiriza.

Enkora (Definition)

Okukubiriza kihandiikirwe nk’ekifo ky’obutebenkevu n’okweyongerayo okw’obwongo, ekirina okukozesebwa okukola emirimu egy’okweyongerayo. Omuntu mu kifo kino (trance) asigala nga ategeera, naye agenda mu maaso n’okukkiriza ebigambo by’omukubiriza. Ekigambo “Okukubiriza” kiva mu kugamba “okukubira omuntu omutwe” mu lulimi Olunyoro, kyokka tekiba kukubira kw’amabega, wabula kuba okukubira omuntu omutwe mu ngeri y’okumutegeesa.

Mu Uganda, okukubiriza kikozesebwa mu by’obujjanjabi, okwenyumiriza, n’okweyongerayo mu by’emisomo. Abantu abamu bakikozesa okwewunyisa obuzibu bw’obwongo, okulekera okunywera enkole, n’okuziyiza enjala enkalu.

Ebyafaayo (History)

Ebyafaayo by’ensi yona (Global History)

Ebyafaayo by’okukubiriza bigenda ku maso nga bwe yali enkola y’abasawo ab’edda mu Bungereza, Austria, ne France. Omusawo Franz Anton Mesmer (1734–1815) yatandikawo ekipimo ky’okukubiriza ekya “mesmerism” mu kyasa ky’18. Oluvanyuma, James Braid, omusawo ow’e Scotland, yassa ebigambo “hypnosis” mu 1840. Enkola eno eyongerezeyo mu by’obujjanjabi n’okunoonyereza ku bwongo.

Ebyafaayo mu Uganda (Local History)

Mu Uganda, enkola ezisinga okukubiriza tezaalimu bwenkanya. Kyokka, enkola z’okweyongerayo mu bwongo (altered states of consciousness) zaaliwo edda mu mateeka g’abantu. Abafumu n’abasawo ab’edda bakozesa endowooza, emimiro, n’ebigambo okukola emirimu egy’okweyongerayo mu bwongo bw’omuntu. Enkola eno eyitibwa okwebaka omuliro oba okweyongerayo mu ndowooza yali enkola ey’edda.

Mu myaka gya 1990, okukubiriza okw’ensi yona kwatandika okumanyika mu Uganda olw’okutambulira kw’amateeka n’okunoonyereza. Ekitongole ky’Obujjanjabi mu Uganda (Uganda Medical Association) kyatandika okukyusaamu amatu n’okukubiriza mu by’obujjanjabi.

Enkola (Types)

Okukubiriza kugabanyizibwa mu nkola ez’enjawulo:

  • Okukubiriza okwa Sayaansi (Clinical Hypnosis): Kukozesebwa mu by’obujjanjabi, nga kukozesebwa okwewunyisa obulwadde, okuziyiza obubabavu, n’okulekera okunywera enkole.
  • Okukubiriza okw’Eby’obugagga (Stage Hypnosis): Kukozesebwa mu by’okwenyumiriza, nga abantu bakolebwa emirimu egy’okweyongerayo mu maaso g’abantu.
  • Okukubiriza okwa Weewee (Self-Hypnosis): Omuntu yeeyekubiriza, nga akozesa ebigambo bye okweyongerayo mu bwongo.
  • Okukubiriza okugarukira emabega (Regression Hypnosis): Kukozesebwa okugarukira emabega mu byafaayo by’omuntu okunoonya ensonga z’obuzibu. Soma ebisingawo ku Okukubiriza okugarukira emabega.

Okunoonyereza kwa Sayaansi (Scientific Research)

Okunoonyereza kwa sayansi ku kukubiriza kugambye nti kikola ku nkola y’obwongo. Ebifaananyi by’obwongo (brain scans) bigambye nti omuntu mu kifo ky’okukubiriza abaawo okukyusa kw’enkola mu bifo eby’obwongo ebitwala omutwe, nga anterior cingulate cortex n’prefrontal cortex. Kino kireetera omuntu okuba nga agenda mu maaso n’okukkiriza ebigambo.

Mu Uganda, okunoonyereza okukwatagana n’okukubiriza tekukyalina bwenkanya. Kyokka, Makerere University erina ekitongole ky’okunoonyereza ku by’obwongo (Department of Psychiatry) ekikola okunoonyereza ku nkola ez’okweyongerayo mu bwongo. Ebimu ku byo bikwatagana n’okukozesa okukubiriza okwewunyisa okweraliikirira (anxiety) n’obuzibu bw’okwebaka.

Enkozesa (Applications)

Okukubiriza kukozesebwa mu bifo eby’enjawulo mu Uganda:

  • Mu by’Obujjanjabi: Okwewunyisa obuzibu bw’obwongo, okuziyiza obubabavu mu kutema, okulekera okunywera enkole, n’okwongera obwongo.
  • Mu by’Emyaka: Okukozesa okukubiriza okugarukira emabega okunoonya ensonga z’obuzibu obw’edda.
  • Mu by’Emisomo: Okwongera obwongo mu kusoma, okuziyiza okweraliikirira mu beebeeza, n’okwongera okutegeera.
  • Mu by’Okwenyumiriza: Okukozesa mu by’okwenyumiriza nga stage hypnosis, naye kino tekikolebwa bwenkanya mu Uganda olw’amateeka.

Amateeka mu Uganda (Legal Status in Uganda)

Mu Uganda, okukubiriza tekiri mu mateeka ga nnabaggyaako. Kyokka, okukozesa okukubiriza mu by’obujjanjabi kyetagisa okuba omusawo atandikibwa. Ekitongole ky’Obujjanjabi mu Uganda (Uganda Medical and Dental Practitioners Council) kikola ku mateeka g’okukozesa okukubiriza mu by’obujjanjabi. Omuntu yenna atandikibwa nga takwatagana n’ekitongole kino, bw’akozesa okukubiriza okwewunya omulwadde, yandibadde mu mateeka.

Okukubiriza okw’eby’okwenyumiriza (stage hypnosis) tekikwatagana n’amateeka ga nnabaggyaako, kyokka kyetagisa okuba nga tekikola kibi ku bantu.

Endowooza n’Empisa (Cultural Attitudes)

Endowooza y’abantu mu Uganda ku kukubiriza egiyise mu nkola ez’enjawulo. Abantu abamu bakikira nga kintu ekya sayansi ekikola, nga bakikozesa mu by’obujjanjabi. Abandi bakikira nga kintu ekya obulogo oba obufumu, olw’enkola z’edda z’okweyongerayo mu bwongo.

Mu mateeka g’abantu, enkola z’okweyongerayo mu bwongo zaaliwo edda. Kyokka, okukubiriza okw’ensi yona kyetoloola nga kintu ekirala. Abantu abakulu mu Uganda balina okukyusa endowooza zaabwe ku kukubiriza, nga bakitegeera nti si bulogo, wabula kuba nkola ya sayansi.

Abakozesa Okukubiriza mu Uganda (Notable Practitioners from Uganda)

  • Dr. Samuel Malinga: Omusawo ow’eby’obwongo (psychiatrist) ow’e Mulago Hospital, akozesa okukubiriza okwewunyisa abalwadde ab’obuzibu bw’obwongo. Yawandiika ebitabo eby’okukubiriza mu Luganda.
  • Proscovia Nalwadda: Omusawo ow’eby’obujjanjabi mu by’okuzalira, akozesa okukubiriza okuziyiza obubabavu mu kuzalira mu Kitundu ky’e Central.
  • Ronald Kijjambu: Omukubiriza ow’eby’okwenyumiriza, akola mu Kampala n’ebitundu ebirala, naye takwatagana n’ekitongole ky’obujjanjabi.
  • The Mindset Clinic: Ekitongole ekiri mu Kampala ekikola okukubiriza okwa sayansi, nga kikwasisinkana n’okweraliikirira, okweraliikirira, n’obuzibu bw’okwebaka.

Laba ne Bino (See also)

Ebijuliziddwaamu (References)

  • Uganda Medical and Dental Practitioners Council. (2021). Amateeka g’Okukozesa Okukubiriza mu By’Obujjanjabi.
  • Malinga, S. (2019). Okukubiriza: Enkola ya Sayansi mu By’Obwongo. Kampala: Fountain Publishers.
  • Department of Psychiatry, Makerere University. (2020). Okunoonyereza ku Nkola z’Okweyongerayo mu Bwongo.
  • Nalwadda, P. (2018). Okukozesa Okukubiriza mu Kuzalira. Journal of Ugandan Medical Practices.