Okukozesa amagezi

De Reincarnatiopedia

Okukozesa amagezi okudda emabega (Hypnosis) oba Okukozesa amagezi kye kifo ekya ekisaawo ky’obuntu (state of consciousness) ekirimu okutegeera okw’omunda, okukyusa okutegeera, ne nkola ez’okutegeera, nga kino kiva mu okusunsula (suggestion) okw’omunda. Mu Luganda, kiyinza okuba n’ebigambo ebiyitibwa okukozesa amagezi oba okulowooza mu ngeri ey’ekikugu. Kino tekiri kya obusimu (magic) wabula kikola ku nkola z’obwonko n’okutegeera.

Enkola (Definition)

Okukozesa amagezi okudda emabega kye kifo ekya okusunsula okw’omunda (focused attention) ekirimu okutegeera okw’omunda, okukyusa okutegeera, ne nkola ez’okutegeera. Omuntu alina okukkiriza n’okwegatta ku kikolwa kino. Okusunsula (suggestion) kwe kikulu mu kino, nga kino kiva mu mulamuzi (hypnotist) oba mu muntu omulala. Mu Uganda, abamu bakozesa ebigambo ebiyitibwa okwekaliriza amagezi oba okwekubira mu ntegeera.

Ebyafaayo (History)

Ebyafaayo by’ensi yonna (Global History)

Ebyafaayo by’okukozesa amagezi byatandikira ddala mu mawanga ga kera nga Egypt ne Greece, naye eby’obukugu by’enkola eno byatandikira mu kyasa kya 18 mu Bungereza. Omusawo Franz Mesmer yasooka okukozesa enkola ey’okukozesa amagezi eyayitibwa “mesmerism.” Oluvanyuma, James Braid, omusawo ow’e Scotland, yassa ebigambo “hypnosis” mu 1841. Mu kyasa kya 20, enkola eno yafuuka enkola ey’okussa obujjanjabi mu by’obulwadde bw’entegeera (psychotherapy).

Ebyafaayo mu Uganda (Local History)

Mu Uganda, enkola ezisinga okukozesa amagezi okudda emabega zali zikolebwa abasawo ab’edda (traditional healers) nga bakozesa endogo (drums), okuyimba, okukuba ebiwuuwo, n’ebigambo eby’okusunsula okussa omuntu mu kifo eky’okutegeera okw’omunda. Enkola eno yali ekolebwa mu mateeka ga kintu (rituals) ag’okussa obujjanjabi, okufuna amaanyi, oba okulaba ebirabo. Mu myaka gya 1990, abasawo ab’enjigiriza (clinical psychologists) ne basunsuzi (counsellors) ba Uganda baatandika okukozesa enkola eno mu by’obujjanjabi bw’entegeera, nga bakozesa eby’obukugu eby’ensi yonna.

Enkola ez’enjawulo (Types)

  • Okukozesa amagezi okw’obujjanjabi (Clinical Hypnosis): Kikozesebwa abasawo ab’enjigiriza, abasawo, n’abasunsuzi okussa obujjanjabi ku ndwadde ez’enjawulo.
  • Okukozesa amagezi okwa stage (Stage Hypnosis): Kikolebwa mu mizannyo nga kino kiraga abantu ab’okutegeera okw’omunda nga bakola ebintu eby’okukuba amaaso.
  • Okukozesa amagezi ogikola gy’oli (Self-Hypnosis): Omuntu ayinza okwekaliriza amagezi we yekka nga akozesa ebigambo by’okusunsula.
  • Okukozesa amagezi okudda emabega (Regression Hypnosis): Kino kikozesebwa okudda mu byafaayo by’omuntu okunoonya ensonga z’ebintu ebiramu. Soma ebisingawo ku Okukozesa amagezi okudda emabega.

Okunoonyereza ku sayansi (Scientific research)

Abasawo ab’enjigiriza (psychologists) ne basayansi baakozesa eby’okulabirako eby’okukubaganya ebifaananyi (brain imaging) okulaba enkola z’obwonko mu kiseera ky’okukozesa amagezi. Baalaba nti mu kiseera ekyo, ebitundu by’obwonko eby’okutegeera okw’omunda (conscious control centers) bikola mu ngeri etaliimu, ate ebitundu by’okutegeera okw’omunda (subconscious areas) bikola nnyo. Mu Uganda, okunoonyereza okw’enkola eno tekukyalina nnyo, naye abasawo ab’enjigiriza abamu mu yunivasite ez’enjawulo nga Makerere University ne Uganda Christian University bateekateeka okukola okunoonyereza okw’enkola eno mu by’obujjanjabi bw’entegeera mu Uganda.

Enkola ez’okukozesa (Applications)

Okukozesa amagezi kikozesebwa mu bifo ebinene:

  • Okussa obujjanjabi ku ndwadde ez’entegeera: Okwongera okw’amaanyi (anxiety), okwebuuka (phobias), okweraliikirira (depression), n’okulemererwa okumala (PTSD).
  • Okussa obujjanjabi ku ndwadde ez’omubiri: Okukendeeza obulwadde bw’ekifuba (asthma), okukendeeza obulumi (chronic pain), n’okulemesa okusiba (insomnia).
  • Okulemesa ebikozeseso: Okwewala omwenge, sigala, n’ebirala.
  • Okwongera omulimu gw’obwonko: Okwongera okutegeera, okujjukira, n’okukola emirimu nga omuntu tannaba.
  • Okussa obujjanjabi mu by’ensonga z’abantu: Okwongera okwesiga, okukendeeza ennyonta, n’okwongera amaanyi mu kuvuganya.

Embeera y’amateeka mu Uganda (Legal status in Uganda)

Mu Uganda, Okukozesa amagezi tekiriimu mateeka agagikwata ku ngeri y’okukozesa. Naye, okuyita mu kifo kino okussa obujjanjabi kwe kukakafu. Omuntu yenna ayinza okukozesa enkola eno, naye okussa obujjanjabi kwe kukakafu mu mateeka nga kino kikolebwa abantu abatalina dipuloma mu by’obujjanjabi. Ekibiina ky’Abasawo ab’Enjigiriza mu Uganda (Uganda Counsellors’ and Psychologists’ Association) kikola okulondoola enkola ez’okussa obujjanjabi ez’entegeera, n’okukozesa amagezi okw’obujjanjabi kiyinza okukolebwa abantu ab’obukugu mu by’obujjanjabi bw’entegeera. Abantu abakozesa enkola eno mu mizannyo (stage hypnosis) tebalina mateeka agabakwata, naye basabibwa okukola nga tebateeka obuzibu ku bantu.

Enkola n’enfumo z’obuntu mu Uganda (Cultural attitudes)

Mu bitundu eby’enjawulo mu Uganda, enkola eno erabika nga ekwatagana n’enfumo z’obuntu. Abamu balowooza nti okukozesa amagezi kye kimu ku obusimu (witchcraft) oba amagezi ag’edda. Naye abalala balaba nti kino kye kikolwa eky’obukugu ekyayitibwa mu nkola z’obujjanjabi bw’edda. Mu bitundu ebiri wansi, abantu abasinga okukozesa enkola eno mu ngeri y’obujjanjabi bwe bali abato, ate abakadde bangi balina okutya. Okutendeka abantu ku nkola eno n’okutegeera enkola yayo kye kisoboka okukendeeza okutya.

Abakozi ab’enkola eno mu Uganda (Notable practitioners from Uganda)

  • Dr. Fred N. (Eddanganya): Omusawo ow’enjigiriza ow’e Makerere University asooka okutandikawo ekitongole ekikola okukozesa amagezi okw’obujjanjabi mu Kampala mu 2005.
  • Nalongo Sarah: Omusunsuzi (counsellor) ow’e Jinja akola n’abakyala abalwadde okweraliikirira nga akozesa enkola y’okukozesa amagezi.
  • Ekibiina ky’Abasawo ab’Enjigiriza mu Uganda (UCPA): Ekibiina kino kituuka mu bitundu eby’enjawulo okutendeka abantu ku nkola y’okukozesa amagezi okw’obujjanjabi.
  • Abasawo ab’edda (Traditional Healers): Bangi mu bitundu eby’enjawulo nga Buganda, Busoga, n’Ankole bakozesa enkola ezifaanana n’okukozesa amagezi mu mateeka ga kintu (rituals) ag’obujjanjabi.

Laba ne bino (See also)